уторак, 10. март 2015.

Vikend sa Mercedes Nieto

    Kada sam počela da se bavim orijentalnim plesom, tražila sam i gledala snimke po YouTube, kao i svi mi, naravno. Među prvim osobama koje su na mene ostavile poseban utisak je bila Mercedes Nieto. Tada nisam znala ništa o orijentalnoj zajednici, o istoriji plesa, da postoje plesne radionice i festivali, takmičenja, niti o dubini i širini onoga što orijentalni svet nosi sa sobom, pa tako nisam ni gledala odakle je ona, koliko dugo se bavi plesom, itd. Tada sam videla lepotu ove umetnosti i lepotu ovog umetnika. Od tada datira moja želja da je gledam uživo dok pleše. Bio mi je san da tih par minuta što je gledam online odgledam uživo. Ni slutila nisam da taj san može da postane java tek tako. Kada sam trenirala negde oko godinu dana, desilo se da je jedna škola iz Niša  pokušala da organizuje radionice sa njom. Kažem "pokušala" jer na kraju nije realizovano iz nekog razloga. Bila sam presrećna i želela sam da se prijavim i odem, makar ne uspela da uradim ništa, videću je uživo, i to mi je bilo sasvim dovoljno. Kao što rekoh, radionice su otkazane i nisam posetila lepi Niš kao ni videla Mercedes.

   Nekoliko godina kasnije, posle mnogobrojnih saznanja, istraživanja, radionica, kada sam potpuno uplovila u orijentalni svet, kada samo počela da se formiram kao pravi plesač, kada sam u toku sa svime što ovaj ples nudi... Videh objavu naše  Leile da nam dovodi ni manje ni više nego Mercedes Nieto!!! Jedna od onih koja je tvoju ljubav prema plesu podigla na viši nivo, jedna od onih za koje sanjaš da ih gledaš uživo i učiš od njih, jedna od najpriznatijih plesačica današnjice dolazi kod nas!!! NAPOKON!!! :) Ko kaže da san ne postaje java??? :)

   Prvo sam bila oduševljena i iznenađena time što ona dolazi, a zatim i samim tematikama radionica koje će nam držati. Napokon radionica koja nam je zaista potrebna, napokon nešto što nije koreografija već suvo znanje, nešto što ćemo doživotno nositi u glavama. Napokon kompletna edukacija. Ne kažem ja da su dosadašnje radionice bile loše i da ništa na njima ne možeš da naučiš, TAMAN POSLA. Hoću da kažem da smatram da je dosta bilo takvih radionica, da je vreme da se one podignu na viši nivo kod nas, da se ta edukacija podigne na viši nivo, da se iskoristi i tehničko i teorijsko znanje master učitelja. Bar sam ja "orijentalni štreber" (tačnije "oriental nerd", novi naziv koji je osmišljen ovog vikenda za nas koji sve guglamo i pitamo jer želimo da čujemo i saznamo što više o plesu), pa bih želela da čujem i nešto malo više. Dakle, radionica 1 - Tehnika i kombinacije "a la Mercedes" i radionica 2 - "Umetnost interpretacije, muzikalnosti i improvizacije". I to nije bilo sve. Ne. Pored sjajnih tema za radionice, Mercedes i Leila su nam pružile još 2 sjajne pogodnosti. Dakle, Open stage, gde su plesačice mogle da prestave svoj rad, a zatim dobiju konstruktivne kritike od strane Mercedes. Ooooo daaaaa!!! Zatim, pošto ni to nije bilo "dovoljno", drugog dana radionice smo dobile šansu da onako opušteno sednemo i popijemo piće sa njom i "proćaskamo" na sve teme koje nas interesuju vezanim za ples. Ovaj orijentalni štreber je bio žestoko uzbuđen zbog toga i jedva je čekao da dođe taj vikend u martu kada ćemo uz sve to navedeno obeležiti i Dan žena zajedno.

   Dugo sam se lomila oko toga šta ću da plešem pred njom na open stage-u. Nekako sam razmišljala u tom smeru da želim da čujem kritiku za ono "najgore" što mogu da pružim i prikažem pa tako radim na tome. Obzirom na to da sam kao koreograf zaista dobra, mnogi kažu čak i na zavidnom nivou (i hvala im), želela sam da izađem iz sigurne zone pa tako pred njom improvizujem. Open stage nije bio na sceni, nije bio ni takmičarskog tipa, već je bio nekako intimnijeg karaktera, samo za nju i nas učesnike, pa sam tako sebi dala tu slobodu da se prikažem kroz improvizaciju uz pesmu koju mnogo volim. Pošto postoji mnogo pesama koje volim desilo se da sam dva dana pre samog dešavanja promenila odluku i umesto "El eih bisalouni" poslah "Ana bastanak", nekako sam ovu drugu u tom momentu osećala najjače.

   Došao je i taj 7. mart 2015te :) Sve smo bile vidno uzbuđene. Moj prvi susret sa Mercedes je bio slučajan, naletela sam na nju na vratima sale, maltene smo se "zakucale" jedna o drugu. Hehehe! Reakcija mi je bila potpuno prirodna jer ja nju ipak odlično znam hahaha :D Jedno obično "Hi" kao da smo se do sada videle 300 puta tu po radionicama :D Na samoj radionici je bilo predivno, kao što sam već rekla, tema je bila neuobičajena, nešto što su neki od nas jedva čekali, a ona vrlo kreativna, precizna i jasna. Ako nju neko nije razumeo, onda zaista nemam šta da mu kažem... Oduševio me je sam pristup plesu. Lično sam neko ko mnogo voli da detaljiše, neko ko mnogo istražuje... tačnije, MISLILA SAM da mnogo istražujem, dok nisam srela Mercedes koja  me je potpuno "oduvala" u tom smislu. Žena mi je promenila ugao gledanja, tačnije potvrdila mi je da je moj ugao gledanja ispravan i samo ga je produbila. Bože moj, pa tek ću sada da sedim i da "čačkam" po internetu. Ovo je bilo čisto "oduvavanje" mozga, čoveče. To nam je i trebalo! Dešavalo se da na momente nas nekoliko koje smo stajale zajedno samo stanemo i posmatramo je dok pleše i ježimo se. Zamislite samo da vidite svoj san tu ispred nosa... gledaš, a ne veruješ očima... slušaš, a ne veruješ ušima... Jedan blagi šokić.

   Usledilo je "veliko spremanje" za čuveni Open stage. Videh da su devojke pripremile koreografije i u glavi mi je bilo ludilo. Jeste, hrabra sam, volim da rizikujem, volim da izlazim iz sigurnih zona, da opipavam nove terene, da samu sebe inspirišem na taj način jer se nekada sama sebi divim koliku dozu hrabrosti posedujem... prosto smatram da to tako trebam pa tako i radim. Ali, sama pomisao da ja tu improvizaciju "ne znam" me je ubijala u pojam. Improvizacija je nešto što meni još uvek nije leglo, nešto što još uvek ne umem da radim kako treba, samo i isključivo zbog tehnike ruku koja mi je blagi užas. Tehnika ruku je moj hendikep iz prostog razloga što nije rađena kada je trebalo (onda kada se radila osnovna baza pokreta), već samo na jednoj radionici, a ostalo sve po nekom sopstvenom osećaju, mada opet ne mogu ni da kažem da je osećaj kada ih ne osećam jer ne znam šta sa njima radim... nisam svesna toga. Razmišljala sam dosta o tome posle razgvora sa Mercedes i došla do zaključka da ruke niti mogu niti će mi biti dobre dokle god u sopstvenoj glavi pravim barijere time što razmišljam o tome da su mi ruke loše i da ne znam šta ću da radim sa njima. Prosto je nemoguće da pod tim pritiskom budeš prirodan. Dakle da nastavim, devojke su plesale... moram da priznam da sam u par izvedbi zaista uživala i topila se. Došao je i red na mene. Mozak sam potpuno ispraznila, rešila da odbacim sve o čemu sam razmišljala do tada i samo da slušam pesmu pa kako mi Bog da. Sve što sam uspela da vidim jesu raznežena lica i okice koje se cakle na sve strane... Mercedes koja se "istopila" sedeći glavom naslonjena na levu ruku, moja Kala sa rukama u vazduhu, Leila u sevdahu... Da li je zbog pesme ili pesme i mene u kompletu - ne znam, ali je prizor bio prelep za moje oči. Kasnije sam dobila Mercedesin komentar da sam ostavila jako dobar utisak, kao komplet sam"very good", da imam "softness" kostima, pokreta i muzike, da sam iznela poruku koju nosi pesma, da sam je imala od prvog momenta kada sam počela da plešem. Onda je usledilo skretanje pažnje na pevanjeeeeee... Znam da se dešava da zapevam dok plešem, ali nisam imala pojma da sam otpevala čitavu pesmu! Kada sam pogledala snimak uverih se u to i shvatih da mi je to potpuno nesvesna stvar. Valjda zato što toliko slušam tu arapsku muziku, zato što se u nju unesem i potpuno isključim pa u datom momentu ni ne budem svesna da u stvari pevam. Rekla sam sebi: "Nina, ti si plesačica, a ne pevačica... Pa zato lepo pleši, a ne budi plejbekuša!!!" :D Jako je ružno videti plesača koji prepeva čitavu pesmu, mnogo skreće pažnju sa pokreta, svi onda gledaju u usta umesto na govor tela... zato moram žešće da se pozabavim time. Dobih komentar da moja energija ide uzlaznom putanjom, onako kako treba, ali da moram da naučim kada je dovoljno, da onog momenta kada znam da sam potpuno dobila publiku za sebe tada zadržim energiju na tom nivou i plešem za sebe do kraja pesme, jer sam ja jedina od nas 13 koje smo plesale bila ta kojoj je morala da kaže da maaaalko spusti energiju :D ostalim devojkama je rekla da moraju malko da podignu energiju da bi upotpunile izvedbu. Rekla mi je: "Strong doesn't need to be stronger..." i u potpunosti se slažem sa njom. Kada pogledam snimak znam tačno o čemu je govorila. To je onaj momenat kada ne znam šta radim, sve ide nesvesno. Verujem da vremenom to sve dođe na svoje, da se vremenom sve kockice slože i bude prirodno i opušteno, a i lepo za videti :)


   Posebno sam se radovala sledećoj radionici i "Q&A" druženju. Gotovo svi znaju da sam ja malo piskaralo i da ću se sigurno dobro pripremiti za to. Čitala sam njenu biografiju i želela da uz pomoć toga sklopim pitanja koja će biti zanimljiva za sve nas da čujemo, jer ipak je živa reč nešto bolje od pisane, kada je u pitanju neko poput Mercedes koja ima štošta u svojoj biografiji, a tek je počela. Smatram da je ona neko ko se mnogo razume u egipatski orijentalni ples, da je jedna od ređih danas koja se bavi klasičnim stilom jer svi su nešto danas u modernim vodama, a po meni uvek trebamo da držimo akcenat na klasici. Radionica kao radionica je bila savršena. Mercedes ponovo kreativna, jasna i precizna. Obožavam kada dođem na radionicu gde moram da razmišljam, gde moram da odgovaram na pitanja, gde moram da se pomučim da bih nešto ponovila od kombinacije pokreta. Momenat kada vidiš da si samo jedna mala bebica, da sve ono što si do sada naučila zapravo nije ništa u odnosu na ono što tek trebaš da naučiš i savladaš... neprocenjivo! Shvatiš da je svaki trud i svako odricanje zarad toga zaista isplativo, zaista vredi, nađeš svoj smisao i držiš ga se.



   Kasnije smo imale tu čast da sa njom podelimo to osmomartovsko popodne. Već je nekako bila upoznata sa tim da će od mene dobiti pregršt pitanja. Naravno da su i ostale devojke imale priliku da postavljaju svoja, da ne bude da sam ja uzela sva prava na to, daleko bilo. Objasnila sam joj da imam svoj blog gde pišem svoje impresije i iskustva, da je moja reč u poslednje vreme dobila lep značaj kod mojih koleginica, da im se dopada moj način razmišljanja i vole da pročitaju šta imam da kažem i prodiskutuju o tome,  pa sam tako došla na ideju da snimim razgovor sa njom i na taj način imam konkretne i "od reči do reči" odgovore umesto da parafraziram. Malo se nećkala jer nije znala kakva pitanja sleduju, ali je pristala. Neću sada pisati o tome jer bi u tom slučaju ovaj tekst bio kilometarski, obzirom na to da sam imala dosta pitanja, a ona je opširno odgovarala (što mi je posebno drago). Reći ću da smo zaista mnogo toga korisnog čule i naučile od nje, da je taj "Q&A" imao posebnu dimenziju, poseban način edukacije, ostavio je poseban trag u meni, a verujem i u ostalim devojkama. Čak mi je rekla da bih mogla ja da joj sastavim pravu biografiju, na šta sam momentalno pristala i uradila bih to sa prevelikim zadovoljstvom. Iako je samo na moja pitanja odgovarala sat i 20 minuta, na kraju mi se zahvalila i pohvalila me jer sam postavljala jako korisna pitanja za sve nas.

   Na kraju, kako bih vam opisala Mercedes Nieto...??? Sve ono što ste videle na snimcima, sve ono što ste osetile po pitanju nje... Umnožite sa milijardu!!! I verujte mi, ovo govorim BEZ PRETERIVANJA! Svi oni koji su je upoznali će ovo da potvrde. Kakva žena, kakav plesač, kakav umetnik... Koja doza lepote, umiljatosti, prirodnosti, prizemnosti i topline u jednoj osobi... Osobi koja je ostvarila u plesnoj karijeri toliko toga da je to prosto fenomenalno i oduševljavajuće, a tako mlada i život je tek pred njom. Očekivala sam da je pravi čovek i nisam pogrešila. Mnogo mi je drago zbog toga jer je to meni samo potvrda da sve zapravo zavisi od toga kakav je ko čovek, kako razmišlja, kako gleda na svet, na ples, na ljude, kako se ophodi prema sebi i drugima, koliko zapravo razume,  doživljava i na koji način voli ovaj ples, koliko je spreman da se odrekne i ujedno pruži... sve dolazi iznutra, iz srca i duše... i to se vidi... to ne može da se sakrije, to ne može da se odglumi. I onda posle nekog vremena sve to krene da se vraća, šta daješ to i dobijaš. Mercedes Nieto je bila neko ko me je oduvek inspirisao, neko koga sam potpuno razumela gledajući njene snimke, neko kome sam se divila od kada znam za nju... a od onda kada je dotakla moju dušu uživo, sve se to podiglo na jedan mnogo viši nivo. Ona je prava hodajuća inspiracija. Želim da je sretnem u životu još mnogo puta jer je ona zaista jedno posebno biće, Bogom dano za ovaj ples, a imam toliko toga još da je pitam i naučim od nje. Ona ovaj ples živi i veliko joj HVALA za sve što je uradila do sada jer je to uradila kako za sebe tako i za sve nas koji ovaj ples volimo, osećamo i živimo... širom ove planete.

   Citirala bih je pre nego što završim. Rečenice koje je izgovorila su nešto što je meni dalo potvrdu da radim pravu stvar. To sam joj i rekla, da je druženje i rad sa njom meni lično bila potvrda, kao nekome koje u ovom plesu samo 4 godine, da sam na pravom putu, da imam ispravan način razmišljanja i da to zaista tako treba. Nigde ne preterujem, ja radim pravu stvar!!!

"Be perfectionist with yourself! Push yourself! Don't be confortable! Always do something you believe in and do on artistic way."

Neiznerno HVALA našoj Leili što ju je pozvala i učinila sve ovo mogućim, što sam još jedan svoj san proživela na javi... Hvala Mercedes na svemu pokazanom, izgovorenom... Hvala što me je trpela :D Ja svakako nisam završila svoje pisanije o njoj, ovo je tek mali početak. Imaću puno posla obzirom na to da je razgovor trajao skoro 3 sata, mnogo je materijala za obradu, ali vredi. Želim da prenesem delić Mercedes, da vas na ovaj način upoznam sa njom, da je doživite malo jače... jer znam da su mnogi želeli da dođu, ali nisu bili u mogućnosti. Svakako neki ljudi zaslužuju da nauče još nešto novo, a Mercedes svakako zaslužuje da se svi mi upoznamo sa njom i njenom suštinom. Meni je bila neizmerna čast i zadovoljstvo upoznati je... Jer, ljudi, verujte... Ono kada pričaš sa njom, plešeš sa njom, plačeš sa njom, smeješ se sa njom... je nezaboravno iskustvo i ostaje urezano doživotno!!!

  Do sledećeg žvrckanja, puno pozdrava :)
  Nina Malika



Нема коментара:

Постави коментар